|
Spremanje sena je odgovoran zadatak pri cijem se izvodjenju ne smeju dozvoliti veće greške, koje kasnije mogu vrlo nepovoljno da se odraze na ukupnu uspečnost rada. Čovek je taj koji najčešće iz raznih razloga načini propust, iz neznanja ili nedostatka opreme. Ukoliko su oba faktora prisutna onda je to najgora varijanta. U procesu spremanja sena postoji nekoliko momenata koje treba dobro razmotriti kako bi se izbegle loše navike i nedostaci, a ujedno proizvelo kvalitetno seno.
Najvažniji parametri pri spremanju sena: Vreme kosenja (faza botunizacije, pre cvetanja, u formiranju klasova). Trave i leguminoze, svakako treba kositi pre cvetanja, odnosno u momentu vlatanja. Tada imaju najveći sadržaj proteina. Ranijim košenjem se stvaraju uslovi za porast jos jednog otkosa. Učestalost - broj košenja ( proteini pri dve kosidbe 9 12%, pri tri kosidbe 16 18%, pri četiri 21 23%). Većim brojem košenja, u svakom narednom otkosu se dobija veća količina proteina, odnosno seno biva hranjivije i kvalitetnije. Visina košenja (gajene livade oko 10 cm, prirodne ispod 10 cm). Razlog: gubici belančevina mogu biti i do 50% kod travnjaka sa niskim travama. Suviše nisko košenje je nepoželjno (slabi sposobnost rasta biljke, crpi rezerve korena, bez zaostalog lišća smanjuje se fotosinteza).
Način proizvodnje sena
Sušenje pokošene mase na površini zemlje. Sušenje sena na površini zemlje je najlošija varijanta, koja ne garantuje uspešnost. Rizik od pojave gubitaka hranjivih sastojaka sena je veoma velik. Sušenje se ostvaruje pod uticajem temperature i relativne vlažnosti vazduha. Ukoliko odnos tih parametara nije u skladu sa potrebama travne mase, ne dolazi do sušenja, a boravak pokošenog materijala na zemlji se produžava. Sušenje iznad površine zemlje. (rozge, piramide, ograde, Švedski jahač, kožole i sl.). Korišćenjem raznih naprava, travna masa se podiže sa zemlje, stvaraju se uslovi za intenzivniji uticaj temperature vazduha na proces sušenja. Travna masa se vlažnija sakuplja i polaze na pomagala, a time sprešava pojava mehaničkih gubitaka.
Sušenje u sušarama. Sušenje sena u sušarama sa prinudnim kretanjem vazduha je najpovoljniji način sušenja, kada se znatno smanjuju rizici od gubitaka. Medjutim, za izvodjenje ovog načina sušenja potrebna je posebna oprema.
| Način spremanja sena |
Ukupni gubici |
Ukupan prinos |
| Dehidriranje lucerke |
5-10% |
90-95% |
| Siliranje-senaža |
12-15% |
85-88% |
| Sušenej u ventilatorskoj sušari |
15-20% |
80-85% |
| Sušenje na švedskim jahačima |
20-25% |
75-80% |
| Sušenje na naslonima-šator |
30-35% |
65-70% |
| Sušenje na polju na zemlji uz dobro vreme |
40-50% |
50-60% |
| Sušenje na polju na zemlji uz loše vreme |
50-70% |
30-50% |
Uticaj načina sušenja sena na gubitke hranljivih materija
Iz tabele se jasno može zaključiti koji je način najpovoljniji za sušenje sena. Prema mogućnostima treba odabrati najprihvatljivije rešenje. Svakako to ne bi trebalo da bude sušenje na zemlji ni u jednoj varijanti.
Susenje pokosene mase na povrsini zemlje
Uticaj na brzinu susenja imaju sledeći faktori:
Temperatura vazduha, relativna vlažnost vazduha ( 20oC 17,3 g H2O/m3, 25o C 23,1 g H2O/m3), vetar (dobro i loše), upotrebljene mašine u toku kosidbe i tretiranja pokošene mase (rastresitost otkosa, ujednačenost otkosa, ravnomerna debljina otkosa)
Pri sušenju na zemlji značajna je procena sadržaja vlage u masi dok proces traje, ali ne samo zbog toka. Procena sadržaja vlage u masi je neophodna radi odredjivanja pravog trenutka za intervenciju i pravilnu manipulaciju sa senom: 80-75 % vlage, sveze pokošeno, bez znakova uvenuća. 75-60 % vlage, lišće vene, boja bledi, stabljike su jos krte i zelene. 60-50 % vlage, lišće je meko, stabljika vene i bledi, masa se teze zahvata. 50-40 % vlage, lišće počinje da šušti, stabljike su jos žilave, boja ujednačena 40-30 % vlage, lišće je vež suvo, šušti, stabljike jos imaju soka, opasnost od gubitaka lišća postoji. 30-25 % vlage, stabljike su jos mekane, ali bez soka, veća je opasnost od gubitaka. 20 % vlage, stabljike su krte, pucaju, velika opasnost od gubitaka, seno je spremno za lagerovanje.
Tok prirodnog sušenja sena u periodu od tri dana
Tokom postupka sušenja travne mase na zemljištu, pod pretpostavkom da su uslovi sušenja odgovarajući, ( visoka temperatura, niska relativna vlažnost vazduha ) sušenje će trajati nekoliko dana.U toku dana, vlažnost se smanjuje, a tokom noći, dolazi do povećanja sadržaja vlage u travnoj masi (niska temperatura, visoka vlaga u vazduhu), sto sve zajedno produžava vreme sušenja i rizik da će doći do promene vremena i pojave gubitaka hranljivih materija u senu. Susenje travne mase iznad povrsine zemlje Mehaničke naprave svakako treba koristiti sa ciljem da se travna masa sto pre odvoji od zemljišta i pospeše uslovi sušenja. Ovo moze biti rešenje ukoliko ne postoje uslovi za primenu novijih i boljih tehničkih rešenja.
Sušara je jedna vrsta objekta, horizontalnog ili vertikalnog oblika sa nekoliko elemenata koji su medjusobno povezani i funkcionalno zavisni. Mora se posebno istaći da je konstrukcija sušare jednostavna, bez obzira o kojoj je reč. Svaka sušara mora da ima nekoliko najvažnijih elemenata kao sto su:
Ventilator, aksijalni sa adekvatnim statičkim pritiskom, kapaciteta 0,06 0,12 m3/sec/m2, odnosno oko 30.000 m3/h/100 m2 poda sušare.Difuzor služi da poveća statički pritisak vazduha i brzinu na 5 m/sec. U njega se ugradjuje ventilator, obično se nalazi izvan susare. To znači da se na njega ne slaže seno koje treba sušiti. Izradjuje se od daske pune ili pocinkovanog lima. Treba da bude kružnog poprečnog preseka. Prečnik mora odgovarati prečniku ventilatora. Glavni kanal povezuje difuzor sa podom sušare. Rešetkaste je gradje , kao i pod sušare. Uloga mu je da provede vazduh po celoj dužini poda sušare. Dug je koliko i pod, konusnog profila, 1m2 poprecnog preseka kanala, mora da prihvati 20.000 m3 vazduha/h. Rešetkasti pod. Pod sušare se gradi od drvenih letvica. Na horizontalne grede postavljaju se letve, tako da se formira rešetkasti pod. On je pod nagibom od kanala ka krajevima, odnos otvora i punog dela je 45-55 %. Vertikalni kanali Uloga vertikalnih kanala je da pomognu sprovodjenje vazduha u gornje slojeve kod sušara koje se koriste i kao lager prostorije.Vertikalni kanali se grade kao i glavni, od drveta i potpuno su rešetkasti. Jedan se postavlja na oko 8 -10 m2, od površine rešetke. Njihova visina je zavisna od buduće visine kamare sena. Obavezno su niži za oko 1 m od moguće visine kamare sena koju treba da suše.

Horizontalna sušara za dosušivanje sena
 Vertikalna sušara za dosušivanje sena
Potreban kapacitet ventilatora pri sušenju sena sa oko 40% vlage:
Površina poda sušare (m2)
|
Potreban količina vazduha (m3/sek) |
Snaga motora ventilatora (KW) |
Ukupan pritisak vazduha (PA) |
| 40 |
4,0 |
3,0 |
550 |
| 75 |
7,5 |
5,5 |
550 |
| 100 |
10,0 |
7,5 |
550 |
| 2'' |
20,0 |
15,0 |
550 |
U horizontalnoj sušari cija je površina poda 100 m2 i visina mase sena oko 4 m, moguće je smestiti i trajno čuvati oko 35 t sena. Visina kamare sena može da bude proizvoljna, onoliko kolike su potrebe. Svakako ne preko 5 m.
|