Sve što želite da znate o poljoprivredi

Sve što želite da znate o poljoprivredi

Karikatura nedelje

fullscreen
Pretraži poljoprivrednik.rs
Baner

Pripreme i rezidba voćnjaka

Nova sezona u voćarstvu počinje zimskom rezidbom stabala višegodišnjih kultura. Rezidbi se mora posvetiti puna pažnja, jer ona kontroliše ovogodišnji, ali i rod za narednu...

Malinina muva galica (Lasioptera rubi)

Sezona radova u malinjacima je konačno počela. Posao oko vezivanja izdanaka maline je završen. Vegetacija je već uveliko krenula. Treba imati na umu da u...

Priprema i upotreba stajskog djubriva

Sezona predsetvene pripreme zemljišta uveliko traje. Neizostavni element pripreme zemljišta je stajsko đubrivo. Ukoliko u zemljište nije uneto prilikom osnovne obrade u jesen, sada je...

Sadnja i orezivanje oraha

Formiranje i rezidba Mnogi mladi zasadi oraha, na žalost, propali su već u prvoj godini sadnje zbog nebrige vlasnika. Najveća greška većine voćara je njihovo...

Suzbijanje puževa na manjim površinama

U zadnjih nekoliko godina imamo sve veće probleme sa puževima. Razlog su topla leta i proleća u kojima ima dosta padavina, osim toga svedoci smo...

Jabuka, tehnike podizanja zasada 1. deo
jesenja_zastitaJabuka se ubraja u sam vrh onog voća koje ne samo da je od najveće koristi po zdravlje već koje obećava i dugovečnu mladost. Jabuka je idealna hrana za liniju, preporučuje se pre svakog drugog voća i to u bilo kojoj formi (sveža, pečena ili u pitama). Ona, kao ni jedno drugo voće, osvežava usta, masira desni, čisti zube i održava im sjaj i belinu.

Ono što jabuku izdvaja od ostalog voća je visoki sadrzaj pektina. Jabuka je bogat izvor vitamina A, B, C i važnih minerala i mikroelemenata.


Kako uzgajati jabuku pročitajte u nastavku...


Izbor mesta za podizanje zasada


Pored odabira povoljnije parcele (pristupačnije i plodnije), ukoliko se zasad jabuke podiže na podlozi M9 (standardna podloga u uzgoju ove vrste voćaka), te je u blizini šuma, postoji opasnost od zečeva (glodara). Naime, u funkciji zaštite od ovih štetočina potrebno je zasad jabuke ograditi pletenom ogradom, iskopati kanal sa spoljne strane, uz svaku sadnicu postaviti mrežicu za zaštitu od zeca, i na kraju efikasno je premazati kočić uz sadnicu svinjskom mašću.

Priprema zemljišta za sadnju

Sveže iskrčene šumske populacije ili stariji voćnjaci nisu pogodni za podizanje novih zasada jabuke, te iste treba prvo kultivirati najmanje dve god. Najbolje predkulture za voćnjak su leguminoze. Priprema zemljišta podrazumjeva: pH zemljišta 5,5-6,5, duboko oranje do 60 cm, 3-5 t/dunumu zgorelog goveđeg stajnjaka, 80-100 kg NPK/dunum (10:20:30, 8:16:24), tanjiranje i frezanje. Zemljište se mora pripremiti što je moguće bolje, jer će na tom mestu voćnjak biti eksploatisan 15-tak godina. Dubina kopanja rupe takođe zavisi od intenziteta obrade.

Izbor sadnog materijala

Sadni materijal nabavlja se od ovlaštenih rasadnika. Svaka sadnica mora da ima markicu/etiketu na kojoj stoji: ime i adresa rasadnika, vrsta, sorta, podloga, starost podloge i plemke, za koju godinu i sadnju važi i deklaracija. Sertifikovan sadni materijal preduslov je uspešnosti buduće proizvodnje voća.

Dimenzije rupe za sadnju i tehnika kopanja rupe

Sadnja jabuke obavlja se u jesen, jer je to najbolji momenat kako bi se voćke pripremile za naredni period. Dimenzije rupe za sadnju, u pravilu, iznose 60x60 cm. Međutim, ukoliko je zemljište dobro pripremljeno iste mogu biti i manjih dimenzija, dok kod idealno pripremljenog zemljišta sadnja se može vršiti i u brazde. Kopanje rupe izvodi se na sledeći način: prvo se iskopa gornji sloj zemljišta (zdravica) na dubini od 30 cm (jedan ašov), te se isti odloži na jednu stranu. Drugi sloj (još 30 cm - mrtvica) izdvoji se na drugu stranu. Dakle, ova dva sloja zemljišta jasno se razdvajaju.

Tehnika sadnje
Sadnju u pravilu uvek treba da obavljaju dva lica, jedno drži sadnicu, drugo zatrpava rupu, i to tako da se prvo na dno iskopanog sadnog mjesta prvo postavlja 1/3 zdravice u formi humke, kako bi se po postavljanju sadnice jabuke spojno mjesto (mesto kalemljenja) što više podiglo iznad površine zemlje. Nakon toga se postavlja sadnica, a potom koren iste prekrije drugom trećinom zdravice, i to tako da stajnjak (jedna lopata) i NPK (15:15:15) ne dođu u dodir sa korenom. Potom se rupa zatrpa preostalom količinom zdravice, te celokupna površina prekriva ostatkom zemlje (mrtvicom). Važno je još jednom napomenuti da se spojno mesto ne sme ugroziti (zakopati ili ostaviti u nivou zemlje i time izložiti čestoj stagnaciji vode), već se isto treba locirati što više iznad površine zemlje. U suprotnom isto će bit ugroženo, brže je njegovo propadanje, odnosno lomljenje pod teretom roda.

preuzeto sa www.poljoprivreda.ba